Skip to content

Što se dešava s gorivom zimi?

Što se dešava s gorivom zimi?

 

Gorivo, baš kao i sve druge tekućine trpi posljedice niskih temperatura, što nikako nije dobra vijest za vaš motor. U nastavku ovog teksta razmatramo što se dešava s benzinom, LPG-om i dizel gorivom tokom hladnih zimskih dana i što možete učiniti da ne dođe do njihovog smrzavanja i/ili promjene svojstava.

BENZIN

Od svih goriva, tijekom zime je benzin najmanji problem. Standardni benzini imaju kapljište, odnosno temperaturu stinjavanja nižu od -40 °C, često između -50°C, pa čak i -60 °C. Strogo gledano, benzin nema točku leđenja, jer nije jedan spoj, nego smjesa više njih. Ovo vrijedi za sva goriva koja se koriste u motorima SUS.
Naravno, sa snižavanjem temperature raste viskoznost benzina, ali do -40°C neće biti nikakvih problema. Ovo znači bilo gdje u Evropi, pa čak i u Kanadi ili Sibiru. Europski E5 i naročito E10 (9-10% etanola u benzinu) su još otporniji na mraz pa im i niže temperature ne predstavljaju problem.
Jedino što može napraviti manje probleme je voda koja dospijeva u gorivo uslijed kondenzacije iz zraka u rezervoaru, ili  prilikom točenja goriva, bilo iz zraka, bilo s metalnog dijela „pištolja“ za točenje goriva. Iako su količine koje na taj način dospijevaju u gorivo relativno male, čestim dotakanjem postaju znatnije i mogu ubrzati koroziju sustava za ubrizgavanje goriva, koja je inače vrlo spora.
Dakle, jedini savjet je da rjeđe točite veće količine goriva (10 lit. ili više) i da držite rezervoar što punijim. Također, dobra praksa je da dvaput godišnje, pred početak i na kraju zime dotočite do vrha E10. To rješava sve probleme s vodom. 

Kako pravilno zagrijati motor

LPG - UKAPLJENI NAFTNI PLIN

Ako imate sekvent sustav (sustav slijeda), kompjuter će se pobrinuti da prebacivanje s benzina na LPG odloži do trenutka kada je to sigurno. Ako pak imate venturi sistem, savjetujemo da odložite prebacivanje na LPG i da motor uvijek palite na benzin. Preporuka je da kraće relacije vozite samo na benzin, a da za duže sačekate da kazaljka stigne na 60°C, ili ako oznaka temperature ne postoji, onda kad se približi radnoj temperaturi.

LPG nije baš „zimsko“ gorivo, a neki proizvođači vozila ga uopće ne preporučuju za hladnije klimatske zone. Svakako, savjetujte se s djelatnicima službenog servisa ili pročitajte što u uputama vozila piše po tom pitanju. U hladnijim regijama kao što je na primjer Kanada, koristi se čisti propan koji ne pravi problem do -30 °C, pa i čak i na nižim temperaturama. Distributeri goriva obično imaju i „zimske“ verzije smjesa propan/butan, tako da LPG možete koristiti gotovo do -20 °C. Savjet je da ispod -15°C koristite samo benzin, naročito kod kraćih (gradskih) relacija, jer u takvim uvjetima ušteda prilikom korištenja LPG-a nije značajna.

Ovdje treba naglasiti da je više propana u smjesi dobro i zbog veće oktanske vrijednosti smjese, što je korisno i ljeti i zimi. Nedostatak je što više propana smanjuje specifičnu gustoću tekućeg plina, a time i energetski potencijal, što neminovno dovodi do povećane potrošnje goriva. Od takve, blago povećane potrošnje značajnije će vas koštati veća cijena zimskog LPG-a u odnosu na ljetni, manjim dijelom zbog udjela propana u smjesi, a većim dijelom zbog povećane potražnje LPG-a koji se koristi i za grijanje.

Dizel

Dizel gorivo je naro čito osjetljivo na niske temperature, zbog toga što nema jedinstvenu temperaturu kristalizacije. Prilikom hlađenja, dizel gorivo prolazi kroz nekoliko faza. Prva bitna točka je tzv. “točka zamućenja” koja nastupa na -5°C do -10°C, gdje dolazi do izdvajanja prvih kristala parafina. Naravno, mutno gorivo ne ulijeva povjerenje, ali je još uvijek upotrebljivo. Slijedi “točka stinjavanja” kada gorivo prelazi u oblik gela, no kada temperatura padne ispod -15/20/25°C (ovisno od klase dizel goriva) javlja se rizik od zagušenja filtera goriva, kada ono postaje neupotrebljivo.

Šta ako temperatura padne ispod -20°C?

Najsigurnije rješenje je kupiti neki od aditiviranih dizela koji mogu podnijeti takve temperature.

Još jedna solucija je da nabavite kvalitetne aditive, isključivo renomiranih proizvođača. Ovdje treba voditi računa da se aditivi moraju dodati preventivno, odnosno prije velikih mrazova, jer ako dođe do “geliranja”, onda je kasno. Svakako pratite upute proizvođača prilikom izbora.

U praktičnom smislu, ova dva načina su i jedino što se može preporučiti.
 

 

Za starije Euro1 i Euro2 motore možete uliti i do 5% benzina, koji će poprilično razrijediti dizel. Svakako, imajte u vidu da je ovo tehničko-tehnološki lošije rješenje, a ovdje ga navodimo više iz povijesnih i informativnih razloga. Ono što NIKAKO ne smijete pokušavati je da dodajete benzin kod iole novijih konstrukcija motora (Euro3, common rail, a naročito od Euro4 pa nadalje).

Nadamo se da su vam ovi savjeti koje je za vas pripremio Total tim bili od koristi. OBAVEZNO POGLEDAJTE još sadržaja koje preporučujemo u nastavku, a za sva pitanja, nedoumice i prijedloge, slobodno nas kontaktirajte.