Skip to content

E-punionice: povijest se, gle, ponavlja

Top 5 izuma u automobilskoj industriji

 

Kada se prije gotovo 200 godina tadašnja elita vozikala gradom u električnim kočijama, ni pomisli nije bilo o tome da bi se baterija mogla napuniti i ponovo koristiti. Razlog za to je veoma jednostavan - elektroenergetika je bila tek u začetku i rijetka su imanja bila priključena na električnu mrežu.

Međutim, da ste već početkom 20. stoljeća imali neki od električnih automobila koji su tada bili u ponudi, bateriju biste dopunjavali po potrebi kod prodavača automobila, ili u nekoj od takozvanih “baterijskih soba”.

I tada je već bilo moguće napuniti automobil kod kuće, s tim što su punjači bili puno glomazniji u odnosu na suvremene.
Kakvu biste instalaciju za punjenje morali osigurati, ovisilo bi od toga imate li izmjeničnu (AC) ili jednosmjernu (DC) struju. U slučaju da vam se domaćinstvo napajalo izmjeničnom strujom, morali biste je pomoću korektora konvertirati u jednosmjernu kako biste napunili bateriju automobila.

Nece kad ne dopunis

 

S porastom popularnosti EV-a, javila se i ideja za izgradnju postaja za punjenje baterija. General Electric je 1914. patentirao “Electrant”, prvu električnu punionicu koja nevjerojatno liči na današnje.

OK, izmišljanje “tople vode” može sačekati.

Zanimljivo je da ni poslije više od 100 godina ne postoji standardizirani, univerzalni priključak za punjenje električnih vozila, pa se tako, u ovisnosti od snage punjenja, punjači mogu podijeliti na tri glavne kategorije:

  • AC razina 1: Omogućava punjenje preko šuko utičnice izmjeničnom strujom od 120 V i ne zahtijeva ugradnju dodatne opreme za punjenje. Razina 1 obično može pružiti domet od 3 do 8 km po satu punjenja. Najčešće se koristi za punjenje u kućnim uvjetima ili na radnim mjestima. Kompletno punjenje baterije može trajati i do 24 sata.
  • AC razina 2: Omogućava punjenje preko utičnice od 240 V i zahtijeva instaliranje dodatne opreme za punjenje od strane kvalificiranog električara. Punjači razine 2 obično pružaju domet od 15 do 30 km po satu punjenja. Služe za punjenje u kućnim uvjetima, na radnim mjestima i javnim parkiralištima. U odnosu na punjače prve razina, sustavi punjenja tipa 2 pružaju blage prednosti u vezi s energetskom efikasnošću - procjene uštede variraju u ovisnosti o dužini vremena punjenja.
  • DC brzo punjenje: Omogućuje punjenje jednosmjernom strujom putem ulaza od 480 V i zahtijeva CHAdeMO, CCS ili Tesla Supercharger priključak. Može napuniti oko 80% baterije za nekih 20-30 minuta punjenja, što za većinu EV modela znači domet od 100 do 150 km. Ovaj format se koristi u javnim punionicama, posebno uzduž koridora s gustim prometom. Hibridna električna vozila obično nemaju mogućnost brzog punjenja.
punjenje električnih vozila

 

Sigurni, tihi, ekološki prihvatljivi, ali…

Zvuči nevjerojatno, ali još u ono vrijeme su električni automobili bili sigurniji, a i praktičniji, od onih na vodenu paru ili benzin. Bili su tihi, laki za vožnju po gradu, bez emisije štetnih plinova, i omiljeni, posebno među ženama.

Sve do otkrića nafte u Teksasu i pada cijene goriva, kada ih benzinci i dizelaši polako počinju skidati sa scene.
Međutim, kolo sreće se ipak okreće! S obzirom na to da oko 20% zagađenja životne sredine potječe od ispušnih plinova, u agendi organizacija koje se bave ekologijom ponovo se našlo pitanje električnih i hibridnih automobila.

Kako pravilno zagrijati motor

 

I tako je nakon nekoliko pokušaja reanimacije, do konačnog vraćanja u život došlo krajem ‘90-ih s pojavom Toyote Prius, prvog automobila na hibridni pogon.
Ubrzo je i Total ugledao priliku i počeo se baviti istraživanjem, proizvodnjom i distribucijom biogoriva, bioplastike i održive energije, što je dovelo do toga da postanemo pionir u proizvodnji fluida isključivo za vozila na električni i hibridni pogon.

Tako je i lansiranje prvog električnog sportskog automobila Tesla Motorsa, koji je mogao prijeći više od 300 km sa samo jednim punjenjem, izazvalo pravu revoluciju električnih automobila.

Eh, da je sve tako crno-bijelo!

Međutim, od tog trenutka do danas, put je bio trnovit. Veliki izazov je proizvodnja baterija, kao najskuplje komponente, zatim težina vozila, a vjerovali ili ne, i bešumnost se smatra problemom.

Danas je u svijetu registrirano više desetaka milijuna električnih i hibridnih automobila, a s tim su i punionice prije nekoliko godina počele nicati kao gljive poslije kiše.
Do 2020. je u Europi izgrađeno više od 285.800 javnih punionica, na čelu s Njemačkom, Nizozemskom, Francuskom i Velikom Britanijom kao zemljama s najvećim ukupnim brojem javnih punionica.

Total je širom Europe izgradio 16.000 punionica za električne automobile svih razina punjenja, a cilj nam je da ih do 2025. bude 150.000. Radimo i na izgradnji HPC (high power charging) stanica u blizini svih glavnih europskih autocesta i urbanih sredina koji će omogućiti domet od 100 km za samo 10 minuta punjenja.
Hrvatska za sada ima e-punionice na oko 300 lokacija s nekih 700 priključaka, koje možete lako naći ako u pretraživaču Google Maps ili PlugSurfing aplikacije upišete “ev charging” ili “ev charging station”.

Punjenje u kućnim uvjetima danas ovisi o modelu automobila, vrsti punjača i brzini punjenja, pa bi vam za neke bio neophodan punjač veće snage ili dodatna oprema, poput konvertera struje, čiju instalaciju je najbolje prepustiti stručnjacima.

Evolucija punionica

 

Evolucija punionica nas je odvela od obične utičnice do napredne i konstantno rastuće infrastrukture, čije pitanje daljnjeg razvoja visoko kotira na globalnom dnevnom redu. Inovacije u proizvodnji vozila s električnim pogonom su konstantne i rezultiraju sve efikasnijim, bržim i jednostavnijim rješenjima.

Mada i ne baš jeftinim…

S obzirom na to da je neisplativo (a i naporno, ako ćemo iskreno) provoditi sate čekajući u redu za punjenje na nekoj od javnih postaja, cilj je izgraditi što veći broj punionica s DC punjačima za brzinsko punjenje - dok popiješ kavu, baterija je puna!

Međutim, njihova izgradnja može koštati i po nekoliko stotina tisuća dolara po instalaciji. Plus godišnja cijena održavanja. Plus cijena struje, jer brzi punjači zahtijevaju i veću snagu.
Zato su krajnji cilj proizvodnja baterija što većeg dometa i izgradnja hubova s napajanjem iz obnovljivih izvora energije.

Tržište energije se uvelike mijenja i prilagođava uvjetima koje donose klimatske promjene, tehnološki napredak i očekivanja društva. Total je posvećen proizvodnji energije koja podrazumijeva manju emisiju ugljičnog dioksida i naša je ambicija da do 2050. godine emisiju CO2  svedemo na nulu.

Nadamo se da i vi kao i mi željno iščekujete daljnju evoluciju kako električnih vozila tako i njihovih punionica. Do tad nas za sva pitanja i nedoumice slobodno možete kontaktirati.