Utjecaj glazbe na vožnju - pozitivan ili negativan?
Većina nas se sjeća audio kazeta i vremena kada smo samostalno kreirali kompilacije omiljenih glazbenih hitova kako bi nam vožnja bila ugodnija, bilo da vozimo po gradu ili po otvorenoj cesti. Danas su kazete stvar prošlosti, ali užitak koji pruža slušanje glazbe u automobilu i želja za što čišćim zvukom, boljim ozvučenjem i mogućnost odabira glazbe i glazbenih uređaja u automobilu su izraženiji nego ikada. Pojedina istraživanja čak ukazuju na podatak da 60% vozača vjeruje da ih slušanje glazbe tijekom vožnje čini sretnijim.
Od prvog komercijalno dostupnog radija za automobil koji je predstavljen na tržištu davne 1930. godine, rezerviranog za bogatije vlasnike četverokotača, do digitalne revolucije i modernih audio uređaja koji odašilju radio stanice preko satelita i glazbu direktno s pametnih telefona, glazba čini neizostavni dio svakodnevnog uživanja u vožnji.
Ono što iznenađuje je podatak da je čak i na zapadnim tržištima, klasičan AM/FM radio i dalje najpopularniji među vozačima, iako bismo očekivali da su se razvijenija tržišta okrenula više k digitalnim i mobilnim audio sustavima. U prilog ovome govori istraživanje koje je prošle godine proveo LOOP za potrebe organizacije Music Business Association na uzorku od 3.014 građana SAD-a. Istraživanje navodi da 49% ispitanika koji imaju audio uređaj u automobilu zapravo najviše sluša radio, dok samo 18% kaže da glazbu sluša sa CD-a. Putem interneta radio sluša svega 15% opće populacije obuhvaćene istraživanjem, dok 18% koristi digitalne zapise. Među mlađim vozačima, rezultati očekivano idu u korist digitalnih i mobilnih audio sustava (51%), što nam potvrđuje da budućnost slušanja glazbe u automobilu ide upravo u tom smjeru.
Međutim, ma koliko tehnologija napredovala i ugođaj slušanja glazbe i radija bio sve bolji i ugodniji, desetljećima se postavlja pitanje koliko zapravo glazba utječe na sigurno ponašanje u prometu. Postoje brojna istraživanja na ovu temu, ali nijedno ne može sa sigurnošću tvrditi da je taj utjecaj pozitivan, niti negativan. Ono na što svakako treba obratiti pozornost jesu različiti uvjeti i okolnosti pod kojim se glazba sluša u automobilu, kao i njihov utjecaj na opreznost u vožnji.
Tempo
Jeste li znali da ljudsko srce prati ritam glazbe koju slušate? To znači da brže pjesme (primjerice 120 udaraca u minuti) ubrzavaju rad Vašeg srca, a kao posljedica se često javlja želja za bržom i agresivnijom vožnjom. Stručnjaci tijekom vožnje preporučuju slušanje “mirnije”, laganije glazbe koja je sličnija optimalnom broju otkucaja srca (60 do 80 udaraca u minuti), jer tada Vas glazba opušta. Ovo osobito može biti od koristi kada se nađete u gustom gradskom prometu, jer u tom slučaju glazba pomaže izolaciji od vanjske buke i koncentraciji na vožnju. Svjesni smo da će malo tko od nas provjeravati tempo svake pjesme, ali predlažemo, kada ste kod kuće, poslušajte nekoliko glazbenih hitova i oslušnite svoje tijelo – čine li vas odabrani hitovi opuštenijim i smirenijim, ili agresivnijim i impulzivnijim. One koje Vas čine opuštenijim i smirenijim su svakako pravi odabir i mogu poslužiti kao primjer toga što se treba naći na Vašoj glazbenoj listi
Jačina zvuka
Jedna stvar oko koje su istraživanja suglasna, a praksa dokazuje, jest da, bez obzira na vrstu glazbe, glasna glazba u vozilu može omesti vozača i produljiti vrijeme reakcije. Istraživanje koje je provedeno na Sveučilištu Memorial u Newfoundlandu pokazuje da se pri jačini zvuka od 95 decibela (koliko proizvodi, primjerice, jedna motorna kosilica za travu) vrijeme reakcije produljuje za 20 posto.
Scene iz nama omiljenih filmova u kojima glavni glumac “odvrne” glazbeni hit do maksimuma, pa čak i malo zapleše za volanom, ipak treba prepustiti hollywoodskim redateljima. Ovakve situacije sigurno vode pogreškama u vožnji i umanjuju mogućnost pravodobnog reagiranja u nepredvidljivim situacijama.
Glazbeni žanrovi
Pojedina istraživanja pokušala su pronaći vezu između glazbenog žanra i ponašanja u vožnji, a mi ćemo, primjera radi, spomenuti samo pojedine. Dok su ‘’dabstep’’ i ‘’hip-hop’’ ocijenjeni kao rizični u smislu poticanja agresivnije vožnje, jazz se dovodi u vezu s bržom vožnjom, a pjesme sa složenijim tekstovima i kompliciranijom kompozicijom, prema istraživanjima, skreću pozornost. Kao najsigurnija za vožnju ocijenjena je klasična glazba. Ako klasična glazba nije Vaš prvi izbor, savjetujemo - napravite vlastitu listu mirnije i opuštajuće glazbe. Važno je da Vas glazba koju slušate u automobilu ne pogađa emotivno, kako Vam ne bi odvlačila pozornost i skretala koncentraciju s ceste.
Dob i razina iskustva vozača
Ono što svakako treba uzeti u obzir jesu dob i razina iskustva vozača. Poznato je da su mladi i manje iskusni vozači skloniji neopreznijoj vožnji i pravljenju pogrešaka, te njima svakako savjetujemo dodatno vođenje računa i obraćanje pozornosti na sve što im potencijalno može odvraćati pozornost, bilo da je u pitanju brža glazba, glasna glazba ili mijenjanje pjesama.
Profesionalni vozači obično u svojim automobilima slušaju radio ili je u pitanju neka ugodna popularna glazba čiji se tonovi čuju tiho u zaleđu. Kod mladih i neiskusnih vozača glasna i agresivna glazba često ide u kombinaciji s bahatom vožnjom i konzumiranjem alkohola, čije smo posljedice već toliko puta vidjeli na našim cestama.
Jedno je bitno - usredotočite se na cestu, a ne na glazbu. Uloga glazbe je umanjiti stres, učini atmosferu ugodnijom i pomoći u boljoj koncentraciji u vožnji, a ne da Vas ometa.
Nadamo se da su Vam ovi savjeti bili korisni. Za sva pitanja, sugestije i komentare nam slobodno pišite.
